Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva

pročišćeni tekst zakona
NN 29/2002, 63/2007, 53/2012, 56/2013

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju osnove za primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju, restrukturiranju i tržišnom prilagođavanju malog gospodarstva, te osnivanje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (u daljnjem tekstu: Agencija).

 

Članak 1.a

Ovim se Zakonom usklađuje kategorizacija veličine poduzetnika s Preporukom Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003.

 

Članak 2.

(1) Malo gospodarstvo u smislu ovoga Zakona čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji:

1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika

2) u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine.

3) prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura.

(2) Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu.

(3) Neovisnost u poslovanju, u smislu ovoga Zakona, znači da druge fizičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, pojedinačno ili zajednički, nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva.

(4) Neovisnost u poslovanju postoji i ako je prekoračen udjel od 25% iz stavka 3. ovoga članka, u slučajevima:

- ako udio u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima investicijski fond ili drugi institucionalni ulagatelji, pod uvjetom da nemaju kontrolu nad subjektom malog gospodarstva, bilo pojedinačno ili zajednički, ili

- ako raspored udjela u vlasništvu u subjektu malog gospodarstva nije moguće odrediti, te se na osnovi posebne pisane izjave subjekta malog gospodarstva može opravdano pretpostaviti da druge fizičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela.

 

Članak 3.

(1) Prema veličini u smislu ovoga Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva.

(2) Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe iz članka 2. ovoga Zakona, koje:

1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika,

2) prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.

(3) Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe iz članka 2. ovoga Zakona, koje:

1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,

2) prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.

(4) Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe iz članka 2. ovoga Zakona, čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od utvrđenih u stavku 3. ovoga članka.

(5) Prema veličini u smislu ovoga Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji investicijski projekti.

1) Mikro investicijski projekt predstavlja ulaganje od strane subjekta malog gospodarstva u iznosu protuvrijednosti do 2 milijuna eura,

2) Mali investicijski projekt predstavlja ulaganje od strane subjekta malog gospodarstva u iznosu protuvrijednosti do 10 milijuna eura,

3) Srednji investicijski projekt predstavlja ulaganje od strane subjekta malog gospodarstva u iznosu protuvrijednosti do 50 milijuna eura.

 

II. CILJEVI I PROGRAM RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

NAPOMENA: brisano

Članak 4.

Članak 5.

 

 

III. POTICAJNE MJERE I INFORMACIJSKI SUSTAV MALOG GOSPODARSTVA

Članak 6.

(1) Poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva razvoja malog gospodarstva su:

1) kreditiranje subjekata malog gospodarstva pod povoljnijim uvjetima i subvencioniranje kamata po preuzetim kreditima, te kreditiranje za početak poslovanja,

2) davanje jamstava za kredite,

3) osnivanje i upravljanje fondova rizičnog kapitala i drugih fondova,

4) pružanje stručne i savjetodavne pomoći za subjekte malog gospodarstva,

5) pojednostavljenje postupka za osnivanje, poslovanje i razvoj subjekata malog gospodarstva i njihovih udruga,

6) davanje potpora za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva,

7) davanje potpora za povećanje zapošljavanja, stručnu i poduzetničku izobrazbu, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,

8) davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim izložbama u zemlji i inozemstvu,

9) organiziranje i poticanje mreže potpornih institucija malog gospodarstva te drugih pravnih osoba za poticanje malog gospodarstva,

10) promicanje poduzetništva i poticanje razvoja poduzetništva posebnih skupina,

11) davanje potpora za istraživanje, razvoj i primjenu inovacija te uvođenje suvremenih tehnologija,

12) stvaranje uvjeta za povezivanje subjekata malog gospodarstva radi nastupa na tržištu,

13) druge aktivnosti za ostvarenje ciljeva razvoja malog gospodarstva.

(2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt uspostavlja središnji informacijski sustav malog gospodarstva kao cjelovit i obuhvatan sustav za provedbu i praćenje mjera i instrumenata poticanja razvoja malog gospodarstva i ocjenu gospodarskih učinaka na nacionalnoj i na regionalnoj razini.

 

Članak 7.

(1) Sve poticajne mjere iz ovoga Zakona koje predstavljaju državne potpore dodjeljivat će se u skladu s propisima o državnim potporama.

(2) Svi nositelji provedbe poticajnih mjera za razvoj malog gospodarstva, u smislu ovoga Zakona, prije donošenja akata iz svoje nadležnosti, kojima se dodjeljuju državne potpore, dužni su dostaviti prijedlog državne potpore tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja i državne potpore.

(3) Svi nositelji provedbe mjera i instrumenata poticanja razvoja malog gospodarstva u smislu ovoga Zakona uključuju se u središnji informacijski sustav malog gospodarstva.

 

Članak 8.

(1) Nekretnine ili drugi infrastrukturni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske, mogu se dati u zakup subjektima malog gospodarstva pod pogodovanim uvjetima, uključivo i bez naknade, odnosno prodati pod pogodovanim uvjetima, na temelju javnog natječaja.

(2) Odluku o tome koje su nekretnine ili drugi infrastrukturni objekti namijenjeni malom gospodarstvu donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno drugo tijelo po ovlaštenju i u postupku propisanom posebnim zakonom za pojedinu vrstu nekretnine ili infrastrukturnog objekta.

 

Članak 9.

(1) Kriterije i uvjete za kreditiranje, davanje jamstva za kredite, financijske potpore za smanjenje troškova kredita, druge bespovratne potpore, subvencioniranje kamata, davanje stručne i savjetodavne pomoći, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva.

(2) Kriteriji i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u javnim glasilima.

(3) Odluku o odobravanju kredita, davanju jamstava za kredite, financijske potpore za smanjenje troškova kredita, druge bespovratne potpore i subvencioniranje kamata donosi Agencija.

(4) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka može se podnijeti prigovor Ministarstvu u roku od 8 dana.

 

 

IV. NOSITELJI PROVEDBE MJERA I INSTRUMENATA RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

 

Članak 10.

Nositelji provedbe mjera i instrumenata razvoja malog gospodarstva u smislu ovoga Zakona su:

1) Ministarstvo,

2) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije,

3) jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave,

4) Hrvatska gospodarska komora,

5) Hrvatska obrtnička komora,

6) Hrvatski zavod za zapošljavanje,

7) Državni zavod za statistiku,

8) Hrvatski savez zadruga,

9) udruge gospodarstvenika,

10) pravne osobe osnovane za poticanje malog gospodarstva,

11) Hrvatska banka za obnovu i razvitak,

12) druga državna tijela koja u području svoje nadležnosti potiču malo gospodarstvo.

 

Članak 11.

(1) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt nadzire i prati provedbu mjera i instrumenata poticanja razvoja malog gospodarstva, analizira rezultate, ocjenjuje učinke i izrađuje izvješća.

(2) Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave izrađuju vlastite programe i planove, pripremaju informacijsko-dokumentacijske podloge za pripremu strateških i drugih akata, predlažu razvojne projekte, prate, analiziraju i izvještavaju o provedbi projekata i poticajnih mjera iz svoga djelokruga.

(3) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije usklađuje provedbu poticajnih mjera u okviru svojeg djelokruga.

(4) Ostali nositelji iz članka 10. ovoga Zakona, predlažu poticajne mjere i razvojne projekte iz svoje nadležnosti, neposredno provode mjere za koje su zaduženi, te prate i izvještavaju o postignutim rezultatima.

 

V. HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO I INVESTICIJE

 

Članak 12.

(1) Za poticanje razvoja malog gospodarstva ovim se Zakonom osniva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

(2) Agencija je pravna osoba i upisuje se u sudski registar.

(3) Agencija posluje pod nazivom: »Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije«.

(4) Skraćeni naziv Agencije je HAMAG INVEST.

(5) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(6) Agencija je neprofitna pravna osoba. Ukoliko se poslovanjem Agencije ostvari dobit, cjelokupni iznos dobiti ostaje u Agenciji i upotrijebit će se za ostvarenje zadataka Agencije.

(7) Za obveze Agencije jamči Republika Hrvatska.

(8) Na pitanja koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa koji se odnose na društvo s ograničenom odgovornošću.

 

Članak 13.

(1) Djelatnost Agencije je:

1) poticanje osnivanja i razvoja subjekata malog gospodarstva,

2) promocija i privlačenje investicija u poduzetništvu,

3) upravljanje fondovima osnovanim u svrhu razvoja subjekata malog gospodarstva,

4) osnivanje društava za upravljanje fondovima osnovanim u svrhu razvoja subjekata malog gospodarstva,

5) poticanje ulaganja u malo gospodarstvo,

6) financiranje poslovanja i razvoja subjekata malog gospodarstva kreditiranjem pod povoljnijim uvjetima i drugim oblicima financijskih potpora,

7) davanje jamstava za kredite koje subjektima malog gospodarstva odobre banke i druge pravne osobe - kreditori,

8) davanje kontrajamstava za odobrene garancije subjektima malog gospodarstva,

9) davanje financijske potpore za smanjenje troškova kredita koje subjektima malog gospodarstva odobre banke i druge pravne osobe - kreditori,

10) subvencioniranje kamata po kreditima,

11) davanje potpora za povećanje zapošljavanja, stručnu i poduzetničku izobrazbu, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,

12) davanje poticaja za uspostavu i financiranje izgradnje, opremanja i pokrivanja troškova stručne pomoći subjekata malog gospodarstva različitim poduzetničkim potpornim institucijama,

13) davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim izložbama u zemlji i inozemstvu,

14) koordinacija realizacije investicijskih projekata u suradnji s investitorima i tijelima državne uprave, područne (regionalne) i lokalne samouprave, te drugim pravnim osobama,

15) koordinacija s razvojnim agencijama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

16) suradnja s međunarodnim tijelima nadležnim za poslove promocije i privlačenja investicija i internacionalizaciju poduzetništva,

17) provedba poticajnih mjera subjektima malog gospodarstva za razvoj djelatnosti koje ne zagađuju okoliš,

18) povezivanje subjekata malog gospodarstva radi nastupa na tržištu,

19) davanje potpora za pružanje stručne pomoći subjektima malog gospodarstva, uključivo i putem elektroničkih medija,

20) promicanje poduzetništva i stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva posebnih skupina,

21) suradnja s drugim pravnim osobama, agencijama i institucijama koje potiču malo gospodarstvo u zemlji i inozemstvu,

22) praćenje, analiza i izvještavanje o rezultatima poticajnih mjera,

23) izgradnja institucionalnog okvira za podršku procesu inovacije (inovacijskom procesu),

24) vođenje poslova vezanih uz transfer tehnologije i poticanje istraživanja, razvoja i inovacija u privatnom i javnom sektoru,

25) vođenje poslova vezanih uz ulogu posredničkog tijela u operativnoj strukturi namijenjenoj upravljanju sredstvima strukturnih fondova, kao i druge uloge u procesu upravljanja proračunskim sredstvima ili sredstvima Europske unije,

26) upravljanje programima potpora i davanje potpora za istraživanja, razvoj i inovacije u privatnom i javnom sektoru,

27) pružanje poticaja za uspostavu i financiranje izgradnje, opremanja i pokrivanja operativnih troškova različitih pravnih subjekata koji čine tehnologijsku infrastrukturu za transfer tehnologije i/ili podršku malih i srednjih trgovačkih društava s potencijalom brzog rasta (primjerice rizični kapital, uvjetni zajmovi, beskamatni zajmovi),

28) uspostavljanje suradnje s međunarodnim i stranim financijskim ustanovama za poticanje tehnološkog poduzetništva,

29) koordiniranje i organizacija institucija namijenjenih razvoju, prijenosu, primjeni i financiranju novih tehnologija i inovativnih malih i srednjih poduzeća, odnosno mreže tehnoloških institucija na nacionalnoj razini u svrhu ukupnoga gospodarskog i tehnološkog razvitka,

30) tehnička i konzultativna pomoć tijelima državne uprave u pogledu programa nacionalne, međunarodne i međuregionalne suradnje, usmjerenih na tehnološki razvoj i razvoj inovativnog poduzetništva,

31) osiguravanje savjetodavnih usluga mreže konzultanata - eksperata glede tehničko-tehnoloških, pravnih, financijskih, marketinških i ostalih savjeta poduzetnicima pri osnivanju i razvoju inovativnih malih i srednjih poduzeća,

32) poticanje poslovne suradnje između hrvatskih i stranih poduzeća, kroz aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, tehnološkog transfera i komercijalizacije rezultata istraživanja,

33) savjetovanje u području transfera tehnologija, tehnološkog znanja i iskustva te tehnologijskog razvoja i razvoja istraživanja,

34) uspostavljanje suradnje s međunarodnim i stranim znanstvenim i tehnologijskim institucijama,

35) uključivanje u programe međunarodne suradnje u istraživanju i razvoju,

36) savjetovanje, informiranje i pružanje potpore uključivanju u europske i međunarodne projekte za poticanje istraživanja, razvoja i inovativnosti,

37) drugi stručni poslovi u svezi s poticanjem razvoja malog gospodarstva i ostvarenjem ciljeva nacionalnoga inovacijskog sustava utvrđeni Statutom, zakonom, drugim propisima te poslovi koje joj povjeri Vlada Republike Hrvatske ili ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.

(2) Radi obavljanja djelatnosti Agencija može osnovati podružnice.

 

Članak 14.

(1) Sredstva za rad i poslovanje Agencije osiguravaju se iz:

1) sredstava državnog proračuna putem ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt i ministarstva nadležnog za znanost za izravne tekuće i kapitalne izdatke,

2) kreditnih i ostalih sredstava iz namjenskih domaćih i stranih fondova,

3) kreditnih sredstava domaćih i stranih banaka,

4) bespovratne pomoći,

5) prihoda od povrata kredita i kamata na kredite odobrene u sklopu Prvog programa mjera u provedbi Nacionalne politike zapošljavanja,

6) ostalih prihoda u skladu sa Zakonom.

(2) Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje jamstveni potencijal Agencije i visinu sredstava iz stavka 1. ovoga članka koja se koriste kao jamstvena zaliha.

 

Članak 15.

Agencija o svom poslovanju podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru.

 

Članak 16.

Tijela Agencije su Upravni odbor i Uprava.

 

Članak 17.

(1) Upravni odbor od petnaest članova upravlja Agencijom u skladu s odredbama Statuta Agencije, ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od četiri godine. Po isteku mandata od četiri godine predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Upravnog odbora mogu biti ponovno imenovani.

(3) Za predsjednika Upravnog odbora Vlada Republike Hrvatske imenuje ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt, njegovog zamjenika ili pomoćnika.

(4) Za zamjenika predsjednika Upravnog odbora, Vlada Republike Hrvatske imenuje ministra nadležnog za znanost, njegovog zamjenika ili pomoćnika.

(5) Članove Upravnog odbora imenuje Vlada Republike Hrvatske i to po jednog na prijedlog ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt, ministra nadležnog za znanost, ministra nadležnog za financije, ministra nadležnog za regionalni razvoj i fondove Europske unije, ministra nadležnog za vanjske i europske poslove, ministra financija, ministra nadležnog za rad, ministra nadležnog za turizam, ministra nadležnog za poljoprivredu, ministra nadležnog za gospodarstvo, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, predsjednika Hrvatske obrtničke komore, predsjednika Hrvatskog saveza zadruga i predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca.

 

Članak 18.

Upravni odbor donosi:

1) statut Agencije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

2) poslovnik o svom radu,

3) odluku o imenovanju članova, zamjenika predsjednika Uprave i predsjednika Uprave,

4) poslovnik o radu Uprave,

5) godišnji plan rada Agencije,

6) godišnji financijski plan Agencije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

7) godišnje izvješće Agencije,

8) odluku o kupnji, prodaji ili terećenju nekretnina u vlasništvu Agencije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

9) odluku o zaduživanju Agencije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

10) odluku o drugim pitanjima od značaja za ostvarivanje zadataka Agencije.

 

Članak 19.

(1) Uprava Agencije sastoji se od četiri člana koje imenuje Upravni odbor za razdoblje od četiri godine. Po isteku mandata od četiri godine članovi Uprave mogu biti ponovno imenovani.

(2) Jednog od članova Uprave imenuje Upravni odbor za predsjednika Uprave i jednog za zamjenika predsjednika Uprave.

(3) Uprava vodi poslove Agencije, zastupa Agenciju i upravlja imovinom Agencije, ukoliko nije drukčije propisano ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(4) Članovi Uprave zadužuju se za pojedine djelatnosti Agencije i to za provođenje financijske podrške putem potpora za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija i sustavno praćenje djelatnosti iz djelokruga Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske, za financijsku podršku kroz jamstva i druge financijske instrumente te za investicije.

(5) Zamjenik predsjednika Uprave zadužuje se za područje poticanja istraživanja, razvoja i inovacija te za sustavno praćenje djelatnosti iz djelokruga Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO).

(6) Na plaće i druge naknade po osnovi rada radnika u Agenciji primjenjuje se Zakon o plaćama u javnim službama i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

(7) Plaću predsjednika Uprave, zamjenika predsjednika Uprave i članova Uprave Agencije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom na način da plaća predsjednika Uprave, zamjenika predsjednika Uprave i članova Uprave Agencije ne smije biti viša od plaće zamjenika ministra.

(8) Vlada Republike Hrvatske će donijeti odluku iz stavka 7. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

 

Članak 20.

(1) Statutom Agencije uređuje se način rada Agencije i sadrži odredbe o:

1) unutarnjem ustrojstvu Agencije,

2) načinu zastupanja Agencije,

3) ovlastima Uprave,

4) poslovima koje će Agencija obavljati,

5) unutarnjem nadzoru u Agenciji,

6) drugim pitanjima značajnim za rad Agencije.

(2) Statut Agencije objavljuje se u »Narodnim novinama«.

 

VI.  LOKALNE AGENCIJE

 

Članak 21.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu za obavljanje poslova poticanja i razvoja malog gospodarstva osnovati pravnu osobu ili drugoj pravnoj osobi povjeriti obavljanje tih poslova u skladu s Programom, Godišnjim planom provedbe Programa i svojim programima i planovima.

 

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

 

Članak 22.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekti malog gospodarstva ako nekretnine ili infrastrukturne objekte koji su im dani u zakup koriste suprotno namjeni ili uvjetima utvrđenim odlukama iz članka 8. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekti malog gospodarstva ako odobrena sredstva za kredit ili garanciju koriste suprotno namjeni ili uvjetima utvrđenim odlukom o njihovu odobravanju iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Odgovorna osoba subjekata malog gospodarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna.

(4) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije ili Ministarstvo.

(5) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

(6) Subjekti malog gospodarstva iz stavka 2. ovoga članka obvezni su vratiti odobrena sredstva u roku od 15 dana od pravomoćnosti odluke o prekršaju po kojoj je subjekt malog gospodarstva proglašen krivim za djelo prekršaja iz stavka 2. ovoga članka.

 

Članak 23.

Subjekti malog gospodarstva kojima je pravomoćnom odlukom izrečena kazna za prekršaj iz članka 22. ovoga Zakona, ne mogu ostvariti pravo na poticajne mjere predviđene ovim Zakonom u razdoblju od 10 godina od pravomoćnosti odluke o prekršaju.

 

VIII.  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 24.

Vlada Republike Hrvatske će donijeti Program razvoja malog gospodarstva na prijedlog Ministarstva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 25.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenuje osobu koja će poduzimati sve radnje radi upisa Agencije u sudski registar i radi osiguranja uvjeta za početak njezina rada.

 

Članak 26.

(1) Hrvatska garancijska agencija osnovana Zakonom o Hrvatskoj garancijskoj agenciji (»Narodne novine«, br. 29/94., 105/99. i 26/00.), prestaje radom 30. lipnja 2002.

(2) Temeljni kapital, prava, obveze i ostala imovina te zaposlenici Hrvatske garancijske agencije na dan iz stavka 1. ovoga članka postaje imovina, prava i obveze i zaposlenici Agencije.

 

Članak 27.

Započete predmete koje vodi Hrvatska garancijska agencija kao i postupke po danim garancijama na dan iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona preuzima Agencija.

 

Članak 28.

(1) Vlada će imenovati članove upravnog odbora Agencije na način utvrđen u članku 17. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Upravni odbor donijet će Statut Agencije i odluku o imenovanju Uprave Agencije na način utvrđen u članku 18. ovoga Zakona, u roku od mjesec dana od imenovanja članova Upravnog odbora.

 

Članak 29.

Dana 30. lipnja 2002. prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj garancijskoj agenciji (»Narodne novine«, br. 29/94., 105/99. i 64/00.).

 

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. NN 29-630/2002), objava od 22.3.2002, na snazi od 30.3.2002


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. NN 63-1961/2007), objava od 18.6.2007, na snazi od 26.6.2007


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. NN 53-1291/2012), objava od 11.5.2012, na snazi od 11.5.2012


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, br. NN 56-1144/2013), objava od 10.5.2013, na snazi od 18.5.2013., propisuje:

"Članak 17.

(1) Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO) pripaja se Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo i investicije temeljem ugovora o pripajanju koji će zaključiti Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, a koje pripajanje će se provesti do 1. srpnja 2014.

(2) Danom upisa pripajanja u sudski registar, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije mijenja naziv u Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a skraćeni naziv Agencije HAMAG INVEST mijenja se u HAMAG-BICRO.

(3) Danom upisa pripajanja u sudski registar, oprema, imovina, financijska prava i obveze te zaposlenici Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) postaju oprema, imovina, financijska prava i obveze te zaposlenici Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

(4) U svrhu provedbe stavka 1. ovoga članka, zadužuje se Uprava Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Upravni odbor Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije da usklade Statut i ostale akte s odredbama ovog Zakona u roku od 60 dana od dana upisa pripajanja u sudski registar.

(5) Do stupanja na snagu akata iz stavka 4. ovoga članka, zaposlenici Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije zadržavaju sva prava iz radnog odnosa sukladno sklopljenim ugovorima o radu.

(6) Vlada Republike Hrvatske će imenovati zamjenika predsjednika Upravnog odbora i novog člana Upravnog odbora Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije na način utvrđen u članku 11. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana upisa pripajanja u sudski registar.

(7) Mandat novoimenovanih članova traje do isteka mandata ranije imenovanih članova Upravnog odbora Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije.

(8) Danom upisa pripajanja u sudski registar, članovima upravnog vijeća, stručnog vijeća i ravnatelju Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) prestaje mandat, odnosno prestaju s radom.

Članak 18.

(1) Danom upisa pripajanja u sudski registar Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije će preuzeti operativnu provedbu programa i projekata »Drugi projekt tehnologijskog razvitka«, »Inkubacijski centar bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije« i »Eureka«, suradnike na programu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad te ostala prava i obveze, dok će ministarstvo nadležno za znanost biti zaduženo za upravljanje programima i projektima navedenim u ovom članku.

(2) Ministarstvo nadležno za znanost, ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije će do dana upisa pripajanja u sudski registar zaključiti sporazum o prijenosu provedbe programa iz stavka 1. ovoga članka kojim će se urediti prava i obveze navedenih tijela.

(3) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije će programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provoditi sa suradnicima te u skladu sa operativnom dokumentacijom i poslovnim procesima koje je Vlada Republike Hrvatske ugovorila sa Svjetskom bankom i Europskom komisijom.

Članak 19.

Ustroj i organizacija središnjeg informacijskog sustava malog gospodarstva iz članka 3. ovoga Zakona uredit će Pravilnikom ministar nadležan za poduzetništvo i obrt u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 20.

Dan prestanka važenja Uredbe o osnivanju Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 129/10. i 31/12.) utvrdit će se uredbom o prestanku njezina važenja.

Članak 21.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije dužna je u roku od 60 dana od dana upisa pripajanja u sudski registar uskladiti svoje poslovanje sa člankom 10. stavkom 1., člankom 11., člankom 12. i člankom 13. ovoga Zakona, osim u dijelu koji se odnosi na članak 19. stavke 6., 7. i 8 ovoga Zakona."

 

Zakon o području od posebne državne skrbi

pročišćeni tekst zakona
"Narodne novine" br. 86/2008, 57/2011, 51A/2013, 148/2013

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.

Članak 2.

(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.

(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Članak 3.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju.

Članak 4.

(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.

(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja,

Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

Članak 5.

(1) U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac;

Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;

Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;

Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;

Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;

Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;

Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;

Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.

Članak 6.

(1) Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.

(2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina: Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.

II. POTICAJNE MJERE ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 7.

Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi.

Članak 8.

(1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:

1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,

2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala,

3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili

4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te

5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu,

6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,

7. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu.

(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi.

Članak 9.

(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su:

1. raspoloživi stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu,

2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(3) Oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu za koje se u postupku utvrdi da se radi o oštećenju V. i VI. stupnja sukladno Zakonu o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96., 57/00. i 38/09.) smatrat će se sukladno ovom Zakonu građevinskim zemljištem.

Članak 9.a

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Članak 9.b

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m2

b) dvočlana obitelj – 45 m2

c) tročlana obitelj – 55 m2

d) četveročlana obitelj – 65 m2

e) peteročlana obitelj – 75 m2,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m2.

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je za veličinu do 20 m² površine za stanove odnosno do +30 m² za obiteljske kuće.

(3) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(4) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(7) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(8) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(9) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje odnose u obitelji:

1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,

2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:

1. hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,

2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,

3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske.

4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona.

(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(8) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.

(9) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.

(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 10.a

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

(2) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.

(2) Rok za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka je najkasnije do tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 10.c

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje pravilnikom.

Članak 10.d

Članak 11.

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.

(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 6. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.

(4) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.

(5) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:

– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja,

– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.

Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na provedbu organizirane ugradnje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.

(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. ovoga Zakona.

(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.

(13) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.

(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu kada Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.

(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.

(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu po nalogu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čiji prijedlog ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 11.a

(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.

(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.

Članak 12.

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka tekuće godine uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju.

(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,

4. uvjerenje nadležnog Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u prethodnoj godini,

7. uvjerenje nadležnog suda u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, a potvrdu Ministarstva pravosuđa u skladu s točkama 1. i 2. navedenog stavka nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu pribavlja po službenoj dužnosti.

(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje i ostalu potrebnu dokumentaciju na temelju zahtjeva Ministarstva.

(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točke 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je korisnik imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva, kao i za mjesta svih boravišta u navedenom razdoblju.

(5) Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka podnositelji zahtjeva obvezni su dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje iz članka 12.a stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje iz stavka 2. točaka 3. do 7. i stavka 5. ovoga članka u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne mogu biti stariji od šest mjeseci, a nepotpuni, odnosno nepravodobni zahtjevi odbacit će se rješenjem, na koje se može izjaviti žalba.

Članak 12.a

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu, ostvaruje se u skladu s listama prioriteta koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. travnja, te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama i oglasnoj ploči.

(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i potpunih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.

(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od osam dana od dana njihove objave na internetskim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 31. svibnja.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije listi prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:

- donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika te bivših nositelja stanarskih prava, a za druge osobe obuhvaćene stambenim zbrinjavanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja, te odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,

- uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

(7) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, podnositelj zahtjeva mora podnijeti novi zahtjev za stambeno zbrinjavanje, uz koji prilaže dokaze u skladu s člankom 12. ovoga Zakona.

(8) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(9) Utvrđivanje statusa nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, uvjete i postupak stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi i izvan područja posebne državne skrbi podnositelja – bivših nositelja stanarskog prava, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(10) Postupak i uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 12.b

(1) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.

(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.

Članak 13.

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.

(2) Iznimno od članka 9.b stavka 5. ovog Zakona korisnici koji su do 1. svibnja 2013. stambeno zbrinuti davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu ostvaruju pravo na kupnju u cijelosti čitave stambene površine obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu po cijeni koja se propisuje uredbom iz stavka 1. ovoga članka

(3) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Članak 14.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke od 3. do 6. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

Članak 15.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.

(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima.

Članak 16.

Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 17.

Članak 18.

Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

Članak 19.

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.

(2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.

(3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 20.

(1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.

(2) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.

III. POREZNE POVLASTICE

Članak 21.

(1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu stambenog zbrinjavanja, a koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju prebivalište na adresi nekretnine koju stječu.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana stjecanja nekretnine nekretnina otuđi, ili ako porezni obveznik promjeni prebivalište.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika osobe iz stavka 1. ovoga članka, a rok iz stavka 2. ovoga članka računa se od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 22.

Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prihod je države, isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi na kojima se ostvari kao pomoć iz državnog proračuna:

- u cijelosti ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave ne prelazi 75 % prosjeka Republike Hrvatske

- u iznosu od 75 % poreznih prihoda ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 75 % i 100 % prosjeka Republike Hrvatske

- u iznosu od 60 % poreznih prihoda ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 100 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske

- u iznosu od 40 % poreznih prihoda ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave prelazi 125 % prosjeka Republike Hrvatske.

Članak 23.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,

2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,

3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Članak 24.

IV. ZAŠTITA OKOLIŠA

Članak 25.

NAPOMENA: članak 25. stupa na snagu 01.01.2009.

Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina na područjima od posebne državne skrbi koja je prihod Republike Hrvatske ustupa se u iznosu od 50% gradu, odnosno općini, a 50% županiji na području kojih se obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te za gospodarski razvitak.

Članak 26.

V. POTICAJNE MJERE U SKLOPU SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Članak 27.

Članak 28.

VI. PROVEDBA I NADZOR

Članak 29.

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:

1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva,

2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,

3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.

(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30.

Članak 31.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

(1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).

Članak 33.

(1) Postupci započeti po Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)

Članak 34.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.

(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008.

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009.



NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, br. NN 86-2750/2008), objava od 23.7.2008, na snazi od 31.7.2008


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, br. NN 57-1261/2011), objava od 25.5.2011, na snazi od 2.6.2011. propisuje i:

"Članak 9.

(1) U slučajevima kada je privremeni korisnik, koji je koristio objekt koji je vraćen u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.) uložio vlastita sredstva u taj objekt i time povećao njegovu vrijednost, a radi se o objektu koji je predmet obnove po Zakonu o obnovi, a sredstva uložena u objekt ne prelaze iznos sredstava potrebnih za obnovu po Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika te će umjesto vlasnika objekta isplatiti korisniku objekta uložena sredstva za obnovu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je privremeni korisnik ostvario pravo na obnovu i stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava. U slučaju kad je privremeni korisnik stambeno zbrinut davanjem sredstava kredita pod uloženim sredstvima za njegovo stambeno zbrinjavanje podrazumijeva se dio kredita koji neće vratiti i subvencionirana kamata.

(3) Ako je privremeni korisnik uložio sredstva u poslovni ili stambeni objekt koji nije predmet obnove ili je uložio sredstva u stambeni objekt koja su veća od sredstava potrebnih za obnovu prema Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika prema korisniku za isplatu uloženih sredstava. Ako je privremeni korisnik ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava u objekt sa sredstvima Republike Hrvatske utrošenim za njegovo stambeno zbrinjavanje te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava.

(4) Republika Hrvatska, koja je preuzela obvezu vlasnika iz stavka 3. ovoga članka za uložena sredstva u poslovni objekt stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za bilo koju gospodarsku djelatnost, a za uložena sredstva u stambeni objekt Republika Hrvatska stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za stambeno zbrinjavanje. Preuzimanje obveze Republike Hrvatske u smislu ovoga stavka, stjecanje statusa davatelja kredita prema vlasniku, odnosi u svezi vraćanja sredstava kredita te svi drugi odnosi uredit će se ugovorom između Republike Hrvatske i vlasnika.

(5) Vlasnik objekta u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ima pravo umjesto obveze vraćanja kredita prepustiti vlasništvo objekta Republici Hrvatskoj, s tim da za prepušteno vlasništvo na objektu stječe ista prava za taj objekt prema stanju objekta prije ulaganja sredstava kao i vlasnik izvlaštenog objekta prema propisima o izvlaštenju. Vlasnik objekta iz stavka 4. ovoga članka koji se odluči za prepuštanje vlasništva na objektu, s osnove prava vlasnika izvlaštenog objekta ima pravo na izbor između:

– vlasništva na drugom objektu koji po vrijednosti odgovara vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja sredstava u taj objekt ili

– novčane naknade u tržišnoj vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja u taj objekt.

Svi odnosi između Republike Hrvatske i vlasnika u smislu ovoga stavka uredit će se ugovorom.

(6) Republika Hrvatska u smislu stavka 1. i 3. ovoga članka preuzima obvezu vlasnika i u slučajevima kad je pokrenut sudski postupak, u svim stadijima toga postupka, kao i u slučaju kad je donesena pravomoćna presuda i u ovršnom postupku, tako što u tim postupcima stupa u pravni položaj vlasnika.

Članak 10.

Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona o kojima nije odlučeno, podnositelji zahtjeva dužni su dopuniti odgovarajućim dokazima prema članku 12. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08.) najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U suprotnom će Ministarstvo donijeti rješenje kojim će zahtjev odbiti.

Članak 11.

(1) Uredbu iz članka 10.b stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 10.c stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

(3) Prva Lista prvenstva formirat će se prema članku 12.a za 2012. godinu i objavit će se najkasnije do 31. siječnja 2012.

(4) Predsjednika i članove Povjerenstva iz članka 12.b Vlada Republike Hrvatske imenovat će na prijedlog ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona."


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, br. NN 51A-1051/2013), objava od 30.4.2013, na snazi od 1.5.2013 propisuje:

"Članak 20.

Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 57/11.) o kojima nije odlučeno, a koje podnositelji zahtjeva nisu dopunili odgovarajućim dokazima prema članku 12. navedenog Zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba odbit će rješenjem.

Članak 21.

Prava podnositelja zahtjeva uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu koje će tijekom 2013. godine rješavati uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba utvrđuju se u skladu s odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.).

Podnositelji neriješenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu imaju mogućnost nadopuniti podnesene zahtjeve do 31. ožujka 2014. godine, u skladu s člankom 8. ovoga Zakona. U protivnom će podneseni zahtjev ured državne uprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba kao nepravodoban, odnosno nepotpun odbaciti rješenjem.

Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, nakon provedene revizije svih stambenih jedinica upisanih u registar stambenih jedinica namijenjenih za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, u slučajevima zatečenih korisnika stambenih jedinica uvedenih u posjed odnosne stambene jedinice na temelju valjane pravne osnove kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje, predložit će nadležnim uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba utvrđivanje prava po službenoj dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, radi sklapanja odgovarajućeg ugovora o najmu.

Članak 22.

Pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uredbe iz članka 9. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Provedbene propise donesene na temelju Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.) čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba preuzimaju od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na rješavanje u prvom stupnju o pravu na stambeno zbrinjavanje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti uredbu o unutarnjem ustrojstvu tijela iz stavka 2. ovoga članka.

Čelnici tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su uskladiti pravilnike o unutarnjem redu prema odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 3. ovoga članka."


NAPOMENA IZ OBJAVE:
Zakon o izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine, br. NN 148-3142/2013), objava od 11.12.2013, na snazi od 1.1.2014., propisuje:

"Članak 6.

Građani koji steknu pravo vlasništva na nekretnini koja se nalazi na područjima posebne državne skrbi do 31. prosinca 2013. i ispunjavaju uvjete iz članka 21. stavka 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.) ne plaćaju porez na promet nekretnina.

Članak 7.

(1) Građani koji su ostvarili pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina sukladno s člankom 21. stavkom 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.), taj porez će biti u obvezi platiti ako u roku od 10 godina od dana stjecanja nekretninu otuđe ili promijene prebivalište izvan područja posebne državne skrbi ili stvarno ne borave na području posebne državne skrbi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako građanin, koji je ostvario pravo iz članka 21. stavka 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.) otuđi u roku od 10 godina nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u vlasništvo osobi nasljedniku prvog nasljednog reda, koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, nije u obvezi platiti porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 8.

Na obveznike poreza na dobit koji tijekom 2014. godine podnesu poreznu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu primjenjuje se Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 53/09. i 122/10.)."

Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

"Narodne novine" br.  111/2012, 28/2013

 

I. OPĆE ODREDBE

Predmet i svrha Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje poticanje investicija i poticanje unapređenja investicijskog okruženja u Republici Hrvatskoj, te druga pitanja s tim u vezi.

Članak 2.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– pravila o regionalnim potporama koja su sadržana u:

a) Smjernicama o nacionalnim regionalnim potporama (Službeni list Europske unije, serija C, broj (nadalje SL C) 74, 10. ožujka 1998., str. 9. – 31.; SL C 258, 9. rujna 2000., str. 5.),

b) Smjernici o nacionalnim regionalnim potporama (SL C 54, 4. ožujka 2006., str. 13.− 45.),

c) Priopćenju Komisije – Višesektorskom okviru o regionalnoj potpori za velike investicijske projekte (SL C 70, 19. ožujka 2002., str. 8. – 20.; SL C 263, 1. studenoga 2003., str. 3. – 4.),

Članak 3.

(1) Poduzetništvo u smislu ovoga Zakona predstavljaju subjekti – poduzetnici razvrstani sukladno odredbama članaka 2. i 3. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine«, br. 29/02., 63/07. i 53/12.).

(2) Poduzetništvo u smislu ovoga Zakona predstavljaju i subjekti – veliki poduzetnici. Pod kategorijom veliki poduzetnik, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se poduzetnik čiji su: broj radnika, promet/poslovni prihod i ukupna aktiva, viši od mjerila utvrđenih u članku 2. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine«, br. 29/02., 63/07. i 53/12.).

Članak 4.

(1) Cilj, odnosno svrha poticanja investicija i poticanja unapređenja investicijskog okruženja je: poticanje gospodarskog rasta i ostvarenje gospodarske politike Republike Hrvatske, njezinog uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskoga poduzetništva.

(2) Na razini gospodarskih subjekata cilj i svrha poticanja investicija i poticanja unapređenja investicijskog okruženja je izgradnja međunarodno konkurentnog, transparentnog i atraktivnog sustava poticajnih mjera za investicije pravnih ili fizičkih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj, obveznika poreza na dobit, koji obavljaju gospodarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

(1) Poticanje investicija i poticanje unapređenja investicijskog okruženja u Republici Hrvatskoj u smislu ovoga Zakona predstavlja sustav poticajnih mjera za investiranje i poticajnih mjera za pravodobno ostvarenje potrebnih investicijskih aktivnosti. Određuje se način i rokovi ispunjenja svih potrebnih investicijskih aktivnosti, a u cilju uspješnog i vremenski određenog ostvarenja predmetnog investicijskog projekta na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Poticajne mjere uređene ovim Zakonom odnose se na projekte investiranja i jačanja konkurentske sposobnosti u:

– proizvodno-prerađivačkim aktivnostima,

– razvojno-inovacijskim aktivnostima,

– aktivnostima poslovne podrške,

– aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

(3) Poticajne mjere uređene ovim Zakonom odnose se na projekte iz stavka 2. ovoga članka, kojima se osigurava ekološki sigurna poduzetnička aktivnost i jedan ili više od sljedećih ciljeva:

– unos nove opreme i suvremenih tehnologija,

– veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika,

– razvoj proizvoda i usluga više dodane vrijednosti,

– povećanje poduzetničke konkurentnosti,

– ravnomjerni regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Temeljni pojmovi

Članak 6.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Investicija, početna investicija, odnosno investicijski projekt: ulaganje u dugotrajnu imovinu unesenu u vlasništvo nositelja poticajnih mjera, u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 150.000 eura, odnosno u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 50.000 eura za mikropoduzetnike, a odnosi se na osnivanje novog poduzetnika, proširenje postojećeg poduzetnika, ili pokretanje aktivnosti koja obilježava temeljitu promjenu u proizvodu ili proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika (kroz racionalizaciju, diverzifikaciju ili modernizaciju), uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom, odnosno tri za mikropoduzetnike, ako Zakon taj uvjet izričito ne isključi.

Zamjenska investicija je isključena iz ove definicije osim ako se radi o modernizaciji ili poboljšanju poslovnog procesa, te se ne uračunava u iznos početne investicije. Regionalne državne potpore, u skladu s ovim Zakonom, ne mogu se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, kao ni poduzetnicima u industriji čelika, brodogradnje (izgradnja pomorskih trgovačkih plovila na vlastiti pogon - najmanje 100 bruto registriranih tona) i industriji sintetičkih vlakana i sektoru prometa.

2. Dugotrajna imovina: materijalna i nematerijalna imovina unesena u vlasništvo nositelja poticajnih mjera, iskazana u bilanci nositelja poticajnih mjera.

3. Nositelj poticajnih mjera: Poduzetnik – fizička osoba (obrtnik) koja je obveznik poreza na dobit ili trgovačko društvo, registrirani na teritoriju Republike Hrvatske, koji koriste poticajne mjere, odnosno kojima se odobravaju potpore za početne investicije.

4. Potpora za početnu investiciju: ukupno dodijeljene poticajne mjere koje se izračunavaju kao postotak vrijednosti investicije. Ta se vrijednost utvrđuje na temelju opravdanih troškova investicije.

Sukladno odredbama pravila o regionalnim državnim potporama, potpora za početnu investiciju može se dodijeliti kao:

A. Izračun potpore na temelju troškova ulaganja – materijalna i nematerijalna imovina,

B. Izračun potpore na temelju troškova plaće.

5. Opravdani troškovi investicije:

A. Vrijednost nekretnina/zgrada i opreme/strojeva (standardna osnovica). U sektoru prometa troškovi kupnje transportne opreme (pokretna imovina) ne mogu biti uključeni u opravdane troškove investicije (standardnu osnovicu). U opravdane troškove investicije neće se uračunavati zemljište, ranije izgrađene zgrade/građevine i ranije korištena oprema/strojevi.

Minimalno razdoblje očuvanja predmetne investicije u regiji u kojoj je realizirana iznosi pet godina za velike poduzetnike, a za male i srednje poduzetnike tri godine, nakon završetka investicije, ali ne kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona.

B. Opravdani troškovi investicije mogu uključivati određene kategorije nematerijalnih investicija (patenti, licencije, know-how) do graničnog iznosa od 50% standardne osnovice. Nematerijalna imovina koja predstavlja opravdane troškove investicije mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

– mora se koristiti isključivo u nositelju poticajnih mjera,

– mora se smatrati imovinom s mogućnošću otpisa (amortizirajuća imovina),

– mora biti kupljena od trećih strana po tržišnim uvjetima, isključujući povezane poduzetnike,

– mora biti uključena u imovinu nositelja poticajnih mjera, odnosno mora biti iskazana u bilanci nositelja poticajnih mjera najmanje pet godina.

C. Opravdani troškovi otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom izračunavaju se kao bruto plaća u dvogodišnjem razdoblju.

Nova radna mjesta moraju se otvoriti u roku od tri godine nakon završetka radova. Minimalno razdoblje očuvanja novih radnih mjesta povezanih s investicijom iznosi pet godina za velike poduzetnike, odnosno tri godine za male i srednje poduzetnike.

6. Iznos potpore:

(1) Iznos potpore izračunava se u odnosu na materijalnu i nematerijalnu imovinu projekta početnog ulaganja ili u odnosu na troškove plaće u odnosu na nova radna mjesta koja su otvorena kao izravna posljedica projekta ulaganja.

(2) U svrhu određivanja maksimalnog intenziteta potpore nije dozvoljeno zbrajati ta dva iznosa kao ukupne opravdane troškove, već se uzima u obzir onaj iznos koji je viši.

(3) Minimalno 25% visine opravdanih troškova investicije mora biti osigurano od strane nositelja poticajnih mjera i ne smije sadržavati nikakvu državnu potporu.

7. Bruto ekvivalent potpore (BEP): svi intenziteti potpore moraju se izračunavati kao bruto ekvivalent potpore (BEP) u smislu iznosa krajnje koristi koju ostvaruje nositelj poticajnih mjera od potpore prije odbitka poreza na dobit.

8. Maksimalni intenzitet potpore:

(1) Iznos potpore koji se izračunava kao postotak opravdanih troškova investicije ili opravdanih troškova za otvaranje novih radnih mjesta predstavlja određeni postotni bruto ekvivalent opravdanih troškova investicije za velike poduzetnike, uvećan za 10% bruto ekvivalenta potpore u slučajevima poticanja ulaganja srednjih poduzetnika, odnosno uvećan za 20% bruto ekvivalenta potpore u slučajevima poticanja malih poduzetnika, a sukladno karti regionalnih državnih potpora, te predstavlja gornji prag ukupnih, kumulativnih potpora, odnosno zbroj poticajnih mjera iz ovoga Zakona, uključujući i potpore iz drugih izvora, a sukladno pravilima o regionalnim potporama i karti regionalnih potpora.

(2) Maksimalni intenzitet potpore određen je sukladno pravilima o regionalnim potporama i ne smije prelaziti iznos gornje granice dopuštenog intenziteta utvrđenog kartom regionalnih potpora.

(3) Regionalna potpora namijenjena investicijama s opravdanim troškovima investicije iznad 50 milijuna eura (veliki investicijski projekti) utvrđuju se prema maksimalnom intenzitetu potpore kako slijedi:

– za dio investicije u visini do 50 milijuna, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 100% gornje granice potpore utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,

– za dio investicije od 50 do 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 50% gornje granice potpore utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora,

– za dio investicije iznad 100 milijuna eura, maksimalni intenzitet ukupne potpore iznosi 34% gornje granice potpore utvrđenih kartom regionalnih državnih potpora.

(4) Maksimalni intenziteti državne potpore iz stavka 1. ove točke odnosi se na sve potpore iz članaka 7., 8., 9., 10.,11., 12., 13., 14. i 20. ovoga Zakona.

9. Veliki investicijski projekti:

(1) Veliki investicijski projekti odnose se na investicijske projekte u iznosima višim od protuvrijednosti u kunama od 50 milijuna eura. Za njih je predviđena posebna metodologija izračuna visine državne potpore u skladu s točkom 8. stavkom 4. ovoga članka.

(2) Tijelo nadležno za provedbu sustava državnih potpora mora biti obaviješteno o regionalnim potporama koje se odnose na velike investicijske projekte ako ukupni iznos potpore iz svih izvora prelazi 75% maksimalnog iznosa potpore investicije s prihvatljivim troškovima u iznosu protuvrijednosti u kunama od 100 milijuna eura, i koja se može dobiti, primjenjujući standardne iznose potpore za velike poduzetnike sukladno karti regionalnih potpora na dan kad će potpora biti odobrena, i kada

– korisnik potpore prije ulaganja pokriva više od 25% prodaje predmetnih proizvoda na predmetnom tržištu ili tržištima ili će nakon ulaganja ostvarivati više od 25%, ili

– kapaciteti proizvodnje koji se otvore kao posljedica projekta obuhvaćaju više od 5% tržišta mjereno na osnovu podataka o vidljivoj potrošnji u odnosu na predmetni proizvod, osim ako je prosječna godišnja stopa rasta njegove vidljive potrošnje u posljednjih pet godina iznad prosječne godišnje stope rasta BDP-a Europskog gospodarskog prostora.

Tijelo nadležno za provedbu sustava državnih potpora će odobriti regionalnu potporu namijenjenu ulaganju samo nakon izvršenog detaljnog ispitivanja i kada utvrdi da je potpora potrebna kako bi se osigurao poticajni učinak ulaganja te da koristi koje donosi predmetna mjera potpore nadmašuju učinak narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu.

(3) Kako bi se spriječila umjetna podjela velikih investicijskih projekata na pod-projekte, veliki investicijski projekt mora biti uzet u obzir kao jedan investicijski projekt kada je investicija poduzeta u razdoblju od tri godine od strane istog investitora i sastoji se od dugotrajne imovine na nedjeljivi ekonomski način.

10. Novootvoreno radno mjesto i usavršavanje povezano s ulaganjem: podrazumijeva svako radno mjesto koje je nastalo kao posljedica investicije iz točke 1. ovoga članka te pripadno usavršavanje osobe koja će raditi na tom radnom mjestu sukladno potporama propisanim ovim Zakonom.

11. Pri utvrđivanju opravdanosti bespovratnih novčanih potpora za novootvorena radna mjesta i usavršavanje ovoga Zakona, posebno se uzimaju u obzir sljedeći uvjeti:

– novo radno mjesto, kao i usavršavanje mora biti povezano s provedbom investicijskog projekta, odnosno radno mjesto mora biti otvoreno tijekom razdoblja realizacije investicijskog projekta, i sačuvano pet godina nakon njegova otvaranja za velike poduzetnike, odnosno tri godine za male i srednje poduzetnike,

– bespovratna novčana potpora za nova radna mjesta i usavršavanje povezana s investicijskim projektom odobrava se za nova radna mjesta otvorena u razdoblju od tri godine nakon završetka radova izuzev investicijskih projekata iz članka 8. ovoga Zakona,

– ako nositelj poticajnih mjera ne zadrži nova radna mjesta utvrđena odredbama ovoga Zakona najmanje pet godina od njihovog otvaranja za velike poduzetnike, odnosno tri godine za male i srednje poduzetnike prestaje mu pravo korištenja bespovratnih novčanih potpora za novo radno mjesto, kao i usavršavanje uz obvezu povrata novčanih sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih potpora uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate,

– investicijski projekt mora voditi prema povećanju broja radnika kod nositelja poticajnih mjera u usporedbi s prosjekom zaposlenih u proteklih dvanaest mjeseci, odnosno od bruto otvorenih radnih mjesta tijekom dvanaestomjesečnog vremenskog razdoblja, treba oduzeti broj izgubljenih radnih mjesta u istom razdoblju.

12. Početak investicije: početak investicije, odnosno početak rada na projektu smatra se: ili početak građevinskih radova ili prva preuzeta obveza u smislu narudžbe opreme, pri čemu su isključene pripremne studije izvedivosti.

13. Kao završetak radova smatra se datum izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti ili datum kada materijalna imovina povezana s investicijskim projektom postane operativna.

14. Nadležno ministarstvo: Ministarstvo poduzetništva i obrta kao nadležno ministarstvo za mikro, male i srednje poduzetnike iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona. Ministarstvo gospodarstva kao nadležno ministarstvo za velike poduzetnike iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.

 

II. POTICANJE INVESTICIJA

Poticajne mjere

Članak 7.

Poticajne mjere jesu:

1. poticaji za mikropoduzetnike,

2. porezni poticaji,

3. carinski poticaji,

4. poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom,

5. poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom,

6. poticajne mjere za:

A. razvojno-inovacijske aktivnosti,

B. aktivnosti poslovne podrške i

C. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti,

7. poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta,

8. poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte.

1. Poticaji za mikropoduzetnike

Članak 8.

(1) Za investicije mikropoduzetnika u visini protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000 eura, nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godinu dana nakon početka investicije.

(2) Podnositelju prijave za korištenje poticajnih mjera može se odobriti porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet da provodi modernizaciju tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona. Podnositelj prijave ima obvezu, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, očuvati jednaki broj radnih mjesta koje je imao u trenutku podnošenja prijave, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera iz ovoga članka.

(3) Ukupan iznos poreznih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poreznih poticaja, određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunatog na temelju Zakona o porezu na dobit i iznosa izračunatog na temelju ovoga Zakona, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

(4) Minimalno razdoblje očuvanja predmetnog investicijskog projekta i broja radnih mjesta iznosi tri godine, ali ne kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona.

(5) Ako nositelj poticajnih mjera tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona prestane biti obveznik poreza na dobit, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za preostalo razdoblje za koja su odobrena uz obvezu očuvanja radnih mjesta i investicijskog projekta.

(6) Ako nositelj poticajnih mjera smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama ovoga članka, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koje su odobrena uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

2. Porezni poticaji

Članak 9.

(1) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom.

(2) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom.

(3) Za investicije u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom.

(4) Podnositelju prijave za korištenje poticajnih mjera može se odobriti porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet da provodi modernizaciju tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona. Podnositelj prijave ima obvezu, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, očuvati jednaki broj radnih mjesta koje je imao u trenutku podnošenja prijave, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera iz ovoga članka.

(5) Ukupan iznos poreznih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poreznih poticaja, određuje se u apsolutnom iznosu razlike obračuna dužnog iznosa poreza na dobit izračunatog na temelju Zakona o porezu na dobit i iznosa izračunatog na temelju ovoga Zakona, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

(6) Minimalno razdoblje očuvanja predmetnog investicijskog projekta iznosi pet godina za velike poduzetnike, ili tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika, ali ne kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona.

(7) Ako nositelj poticajnih mjera tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona prestane biti obveznik poreza na dobit, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za preostalo razdoblje za koja su odobrena, uz obvezu očuvanja radnih mjesta i investicijskog projekta.

(8) Ako nositelj poticajnih mjera smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama ovoga članka, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koje su odobrena uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih povlastica uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

3. Carinski poticaji

Članak 10.

Pri uvozu investicijske opreme/strojeva koji predstavljaju dio opravdanih troškova investicijskog projekta ne plaća se carina na robu iz poglavlja Carinske tarife 84.- 90. Zakona o carinskoj tarifi.

4. Poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom

Članak 11.

(1) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 10% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

(2) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 20% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

(3) Nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 30% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9.000 eura po novootvorenom radnom mjestu.

(4) Ako nositelj poticajnih mjera ne zadrži nova radna mjesta utvrđena odredbama ovoga članka najmanje pet godina od njihovog otvaranja, prestaje mu pravo korištenja bespovratnih novčanih potpora za novo radno mjesto, kao i usavršavanje uz obvezu povrata novčanih sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih potpora uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

(5) Ukupan iznos bespovratnih novčanih potpora iz ovoga članka, poreznih i drugih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera, određuje se u apsolutnom iznosu, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

(6) Visinu iznosa poticaja za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, kao i kriterije za određivanje konkretne visine iznosa poticaja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 17. stavka 7. ovoga Zakona.

5. Poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom

Članak 12.

(1) Nositelju poticajnih mjera odobrit će se bespovratna novčana potpora za usavršavanje radnika na novim radnim mjestima povezanim s investicijskim projektom.

(2) Bespovratna novčana potpora za troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom dodjeljivat će se sukladno pravilima o državnim potporama za usavršavanje.

(3) Potpora za opravdane troškove usavršavanja povezanih s ulaganjem može biti dodijeljena u obliku:

a. potpore u slučaju općeg usavršavanja: opće usavršavanje namijenjeno je stjecanju općega znanja koje se koristi na sadašnjem, odnosno budućem radnom mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik državne potpore, prenosivo je kod drugih poduzetnika ili djelatnosti i koje znatno poboljšava mogućnost zapošljavanja radnika.

Usavršavanje se smatra općim usavršavanjem:

– ako je zajednički organizirano od strane više neovisnih različitih poduzetnika ili se radnici različitih poduzetnika mogu koristiti tim usavršavanjem;

– ako je priznato, ovlašteno te certificirano od strane tijela državne uprave ili drugih ovlaštenih tijela i institucija Republike Hrvatske;

b. potpore u slučaju posebnog usavršavanja: posebno usavršavanje namijenjeno je stjecanju teoretskog i praktičnog znanja upotrebljivog na sadašnjem, odnosno budućem radnom mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik državne potpore, koje je neprenosivo ili ograničeno prenosivo kod drugih poduzetnika ili djelatnosti.

(4) Opravdani troškovi u svrhu usavršavanja jesu:

a. troškovi za instruktora,

b. putni troškovi instruktora i osoba koje se usavršavaju,

c. troškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opsegom njihova korištenja u svrhu usavršavanja,

d. troškovi sudionika usavršavanja do visine svih opravdanih troškova iz točaka a. do c. ovoga članka.

U obračun se uključuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u usavršavanju, i to nakon odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog ekvivalenta.

(5) Potpora za opravdane troškove usavršavanja ne može prelaziti maksimalne intenzitete kako slijedi:

a. za potporu u slučaju posebnog usavršavanja, intenzitet potpore ne može prelaziti 25% za velike poduzetnike, odnosno 35% za srednje i 45% za male poduzetnike,

b. za potporu u slučaju općeg usavršavanja, intenzitet potpore ne može prelaziti 60% za velike poduzetnike, odnosno 70% za srednje i 80% za male poduzetnike,

c. u slučajevima gdje potpora uključuje oba oblika usavršavanja; posebno i opće – a koji ne mogu biti raščlanjeni u smislu izračuna intenziteta potpore, odnosno u slučajevima gdje se ne može posebno ustvrditi i razdvojiti poseban ili opći karakter usavršavanja, tada primjenjujemo obračun maksimalnog intenziteta za posebno usavršavanje,

d. intenzitet potpore, zajedno s potporama za investicije, odnosno potporama za otvaranje novih radnih mjesta, ne može prelaziti više od 50% opravdanih troškova ulaganja.

6. Poticajne mjere za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti

Članak 13.

(1) Za investicije u razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, dodatne poticajne mjere odobravat će se za sljedeće investicijske projekte:

A. RAZVOJNO-INOVACIJSKE AKTIVNOSTI – koje utječu na unapređenje i modernizaciju:

– proizvoda,

– proizvodnih serija,

– proizvodnih procesa i

– proizvodnih tehnologija.

B. AKTIVNOSTI POSLOVNE PODRŠKE:

1. Centri za odnose s kupcima/korisnicima:

svi oblici pozivnih centara, multimedijskih kontaktnih centara i drugi tipovi kontaktnih centara s kupcima/klijentima usmjerenih na tehničku podršku i rješavanje problema kupaca/klijenata.

2. Centri izdvojenih poslovnih aktivnosti:

usmjereni na izdvajanje i koncentraciju poslovnih aktivnosti, kao što su: financije, računovodstvo, marketing, dizajn proizvoda, audio-vizualna djelatnost, razvoj ljudskih potencijala i razvoj informacijske tehnologije.

3. Logistički i distribucijski centri:

usmjereni na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omogućavaju; intermodalni transport robe, skladištenje robe, pakiranje i manipuliranje robom s ciljem značajnog unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa te isporuku dobara.

4. Centri za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera:

– razvoj i primjena informacijskih sustava,

– izdvajanje upravljanja informacijskim sustavima,

– razvoj telekomunikacijsko-mrežnih operacijskih centara,

– razvoj i primjena novih softverskih rješenja.

C. AKTIVNOSTI USLUGA VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI

1. Aktivnosti kreativnih usluga:

aktivnosti u području arhitekture, dizajna, različitih oblika medijske komunikacije, promidžbe, izdavaštva, kulture, kreativne industrije i drugih aktivnosti u području umjetnosti

2. Aktivnosti turističkih usluga:

aktivnosti u području turističkih usluga više dodane vrijednosti poput projekata smještajnih objekata hotel, apart-hotel i turističko naselje kategorije – četiri ili više zvjezdica, turistički apartmani u sklopu turističkih naselja kategorije četiri ili više zvjezdica, kamp kategorije četiri ili više zvjezdica, hotel baština, druge vrste smještajnih objekata nastalih obnovom kulturno-povijesnih objekata, pratećih sadržaja, zdravstvenog turizma, kongresnog turizma, nautičkog turizma, kulturnog turizma, zabavnih i/ili rekreacijskih centara i parkova, turističko-ekoloških projekata.

3. Aktivnosti upravljačkih, savjetodavnih, edukativnih usluga,

4. Aktivnosti usluga industrijskog inženjeringa.

(2) Za investicije u razvojno-inovacijske aktivnosti uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona nositelju poticajnih mjera, odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to za iznos od 50% od iznosa propisanih u članku 11. ovoga Zakona.

(3) Za investicije u aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona nositelju poticajnih mjera, odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to za iznos od 25% od iznosa propisanih u članku 11. ovoga Zakona.

(4) Za investicije u razvojno-inovacijske aktivnosti, odobrit će se bespovratna novčana potpora za kupnju opreme/strojeva u visini do 20% stvarnih opravdanih troškova kupnje opreme/strojeva, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura, uz uvjet da kupljena oprema/strojevi mora biti oprema/strojevi visoke tehnologije.

(5) Ukupan iznos bespovratnih novčanih, poreznih i drugih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera, određuje se u apsolutnom iznosu, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

7. Poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta

Članak 14.

(1) Investicijski projekt za kojeg se odobravaju poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta predstavlja investiciju u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera u iznosu u protuvrijednosti kuna najmanje 5 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od tri godine nakon početka investicije.

(2) Nositelju poticajnih mjera koji realizira investicijski projekt iz stavka 1. ovoga članka u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona odobrit će se investicijski poticaji za kapitalne troškove:

Bespovratna novčana potpora u iznosu 10% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu i to za:

– troškove izgradnje nove tvornice, industrijskog postrojenja ili ugostiteljsko-turističkog objekta,

– troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme,

u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima, odnosno proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40% od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva, odnosno proizvodne opreme mora biti oprema visoke tehnologije.

(3) Nositelju poticajnih mjera koji realizira investicijski projekt iz stavka 1. ovoga članka u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi iznad 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, uz predviđene poticajne mjere iz ovoga Zakona odobrit će se investicijski poticaji za kapitalne troškove:

Bespovratna novčana potpora u iznosu 20% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu i to za:

– troškove izgradnje nove tvornice, industrijskog postrojenja ili ugostiteljsko-turističkog objekta,

– troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme,

u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima, odnosno proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40% od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva, odnosno proizvodne opreme mora biti oprema visoke tehnologije.

(4) Ako nositelj poticajnih mjera ne ispuni uvjet otvaranja novih radnih mjesta, odnosno smanji broj novih radnih mjesta utvrđen stavkom 1. ovoga članka, prestaje mu pravo korištenja poticajnih mjera za kapitalne troškove investicijskog projekta za cijelo odobreno razdoblje uz obvezu povrata sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih poticaja uvećanih za iznos zakonske zatezne kamate.

(5) Ukupan iznos bespovratnih novčanih, poreznih i drugih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera, određuje se u apsolutnom iznosu, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

8. Poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte

Članak 15.

(1) Investicijski projekt za kojeg se odobravaju poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte predstavlja investiciju u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera koja omogućuje otvaranja najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom i to unutar razdoblja od tri godine nakon početka investicije.

(2) Nositelju poticajnih mjera koji realizira investicijski projekt iz stavka 1. ovoga članka, odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to za iznos od 25% od iznosa propisanih u članku 11. ovoga Zakona.

(3) Nositelju poticajnih mjera koji realizira investicijski projekt koji omogućuje otvaranje najmanje 300 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to za iznos od 50% od iznosa propisanih u članku 11. ovoga Zakona.

(4) Nositelju poticajnih mjera koji realizira investicijski projekt koji omogućuje otvaranje najmanje 500 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom odobrit će se povećanje potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to za iznos od 100% od iznosa propisanih u članku 11. ovoga Zakona.

(5) Ukupan iznos bespovratnih novčanih, poreznih i drugih poticaja koje nositelj poticajnih mjera može iskoristiti tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera, određuje se u apsolutnom iznosu, poštujući maksimalni dopušteni iznos ukupnih poticaja navedenih u članku 6. točki 8. ovoga Zakona.

 

Sredstva za poticaje

Članak 16.

(1) Bespovratne novčane potpore za poticanje investicija iz ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama nadležnih ministarstava.

(2) Nadležno ministarstvo je dužno voditi evidenciju odobrenih bespovratnih novčanih potpora za poticanje investicija i za otvaranje novih radnih mjesta te drugih potpora.

(3) Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, sredstva za bespovratne novčane potpore za poticanje investicija osim iz državnog proračuna Republike Hrvatske, osiguravat će se i iz Strukturnih fondova Europske unije u skladu s pravnom stečevinom Europske unije i odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom.

 

Odobrenje i nadzor

Članak 17.

(1) Poduzetnici koji namjeravaju koristiti poticajne mjere na temelju ovoga Zakona podnose prijavu za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno prijavu za korištenje poticajnih mjera. Prijavu podnose nadležnom ministarstvu, i to prije početka investicijskog projekta.

(2) Na temelju podnesene prijave nadležno ministarstvo će, u suradnji s Ministarstvom financija i drugim nadležnim ministarstvima u čiji djelokrug spada predviđeni investicijski projekt i drugim tijelima nadležnim za poslove poticanja investicija, utvrditi je li prijava podnesena u skladu s odredbama ovoga Zakona te će o tome izvijestiti podnositelja prijave, odnosno izdati mu potvrdu o statusu nositelja poticajnih mjera najkasnije u roku od 60 dana od dostave prijave usklađene s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija za investicije i konkurentnost (dalje u tekstu: AIK), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije HAMAG INVEST (dalje u tekstu: HAMAG INVEST), županijske razvojne agencije i druge pravne osobe nadležne za poslove promocije i poticanja investicija u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju ovoga Zakona, pružaju administrativnu, stručnu i tehničku pomoć pri izradi prijave iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnicima koji namjeravaju koristiti poticajne mjere na temelju ovoga Zakona.

(4) Nositelji poticajnih mjera dužni su tijekom razdoblja korištenja statusa nositelja poticajnih mjera podnositi godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.

(5) Godišnja izvješća iz stavka 4. ovoga članka podnose se uz prijavu poreza na dobit, u skladu s rokovima propisanim u Zakonu o porezu na dobit.

(6) Ako nositelj poticajnih mjera iz neopravdanog razloga ne podnese izvješće u roku iz stavka 5. ovoga članka prestaje mu pravo korištenja odobrenih poticajnih mjera te gubi status nositelja poticajnih mjera.

(7) Obvezni sadržaj prijave za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, s pripadajućim standardiziranim obrascima, postupak prijave, odobravanja i korištenja poticajnih mjera iz ovoga Zakona, kao i sadržaj izvješća o korištenju poticajnih mjera, iz stavaka 1. i 4. ovoga članka uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(8) Nadležna ministarstva u suradnji s Ministarstvom financija i ostalim nadležnim ministarstvima u čiji djelokrug spada predviđeni investicijski projekt, provode nadzor nad korištenjem poticajnih mjera kod nositelja poticajnih mjera radi otkrivanja i sankcioniranja eventualnih nepravilnosti i nezakonitosti.

 

Povrat poticaja u slučaju stečaja ili likvidacije nositelja poticajnih mjera

Članak 18.

U slučaju stečaja ili likvidacije trgovačkog društva ili obrta obveznika poreza na dobit, nositelja poticajnih mjera prije isteka razdoblja korištenja poticajnih mjera, odnosno obveze očuvanja predmetne investicije i radnih mjesta isti je dužan vratiti iskorištene poticaje uvećano za zakonske zatezne kamate.

 

Praćenje i utvrđivanje maksimalnog intenziteta potpora za poticanje investicija

Članak 19.

(1) U cilju praćenja i utvrđivanja maksimalnog intenziteta dodijeljenih potpora nadležno ministarstvo je obvezno tražiti od drugih ministarstava i drugih tijela nadležnih za odobravanje potpora podatke o svim dodijeljenim državnim potporama.

(2) Nadležno ministarstvo obvezno je utvrđivati izračun bruto ekvivalenta potpore za poticanje investicije i poticaje za otvaranje novih radnih mjesta, nadležno je pratiti ukupne potpore za poticanje investicija, uključujući i potpore iz drugih izvora i raditi izračun iskorištenja maksimalnog intenziteta potpore za poticanje investicija iz ovoga Zakona.

(3) Nadležno ministarstvo će za svakog nositelja poticajnih mjera, koji je iskoristio maksimalni intenzitet potpora za poticanje investicija, o tome pismeno izvijestiti nositelja poticajnih mjera i Ministarstvo financija – Poreznu upravu.

 

 

III. POTICANJE UNAPREĐENJA INVESTICIJSKO-PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA

Članak 20.

Investicijsko okruženje

(1) Investicijsko okruženje u širem smislu ovoga Zakona predstavlja ukupnost svih predinvesticijskih, investicijskih i postinvesticijskih aktivnosti, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje utječu na uspješnost i rok ostvarenja investicijskog projekta na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Investicijsko okruženje u užem smislu ovoga Zakona predstavljaju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u koje se ubrajaju: izdavanje akata kojima se odobrava gradnja i uporaba građevina, koncesija, prava građenja i drugih odobrenja za građenje od strane jedinica lokalne samouprave ili od strane nadležnih ministarstava i drugih nadležnih tijela, izgradnja infrastrukture kao i izdavanje prethodnih energetskih, odnosno infrastrukturnih suglasnosti povezanih s investicijskim projektom, prostorno planiranje i etažiranje od strane jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave ili od strane nadležnih ministarstva, kao i propisi o postupanju i uvjetima gradnje u cilju poticanja investicijskih projekata, aktivnosti prenamjene zemljišta, aktivacije neaktivne imovine u javnom vlasništvu s ciljem ostvarenja investicijskog projekta.

(3) Osim aktivnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, i aktivnosti donošenja odluka, izdavanja suglasnosti, izdavanja rješenja, odobrenja ili drugih propisanih akata na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a koja utječu na uspješnost i rok ostvarenja investicijskog projekta predstavljaju investicijsko okruženje u smislu ovog Zakona.

Članak 21.

Vlada Republike Hrvatske može određeni investicijski projekt proglasiti od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Postupak prijave, postupak evaluacije, odabira te provedbe strateških investicijskih projekata, raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i davanje koncesija u vezi s provedbom strateških investicijskih projekata, izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom strateških investicijskih projekata, kao i druga pitanja s tim u vezi utvrdit će se posebnim Zakonom.

Poticanje unapređenja investicijskog okruženja

Članak 22.

(1) U cilju unapređenja investicijskog okruženja u Republici Hrvatskoj AIK i HAMAG INVEST koordiniraju aktivnosti ostvarenja investicijskog projekta u suradnji s investitorima i nadležnim tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, te i s drugim pravnim osobama uključenima u ostvarenje investicijskog projekta na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) AIK i HAMAG INVEST u koordinaciji sa županijskim razvojnim agencijama pružaju aktivnu podršku investitorima u svim fazama i aktivnostima investicijskog projekta koje utječu na uspješnost i rok ostvarenja investicijskog projekta u Republici Hrvatskoj.

(3) U cilju uspješnog i vremenski predvidivog ostvarenja investicijskog projekta HAMAG INVEST, odnosno AIK i županijska razvojna agencija s lokalnom samoupravom na čijem području se investicijski projekt ostvaruje, formiraju zajedničko proaktivno »ad hoc« tijelo za pojedini investicijski projekt – »tim za podršku investicijskom projektu«, kojeg čine najmanje jedan predstavnik lokalne samouprave, jedan predstavnik županijske razvojne agencije zadužen za poslove promocije i privlačenja investicija i jedan predstavnik AIK-a, odnosno HAMAG INVEST-a zadužen za poslove promocije i privlačenja investicija.

(4) Tim za podršku investicijskom projektu pruža stručnu pomoć nositelju investicijskog projekta s ciljem pravodobne realizacije svih aktivnosti iz članka 20. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, izravno surađujući s nadležnim tijelima zaduženima za navedene aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te o tome kvartalno izvješćuju Upravno vijeće AIK-a, odnosno Upravno vijeće HAMAG INVEST-a.

(5) Kvartalno izvješće tima za podršku investicijskom projektu za svaki investicijski projekt sadrži uz informacije o stanju provedbe investicijskog projekta i informacije o utvrđenim administrativnim zaprekama u investicijskom okruženju koje onemogućuju pravodobno ostvarenje investicijskog projekta, kao i prijedlog rješenja, odnosno uklanjanja utvrđenih administrativnih zapreka s ciljem unapređenja investicijskog okruženja.

(6) Nakon prihvaćanja kvartalnog izvješća Upravno vijeće AIK-a, odnosno Upravno vijeće HAMAG INVEST-a, izvješće s prijedlozima rješenja za uklanjanje utvrđenih administrativnih zapreka za pravodobno ostvarenje investicijskog projekta, dostavljaju nadležnom ministarstvu o čemu nadležno ministarstvo izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.

(7) Na temelju dostavljenog izvješća i predloženih rješenja za uklanjane utvrđenih administrativnih zapreka za pravodobno ostvarenje investicijskog projekta, Vlada Republike Hrvatske će donijeti odluku kojom zadužuje nadležno ministarstvo da u suradnji s resornim tijelima državne uprave, odnosno regionalne i lokalne samouprave, u roku od 45 dana izradi konačni prijedlog rješenja kojim će se ukloniti utvrđena administrativna zapreka za pravodobno ostvarenje investicijskog projekta, odnosno kojim će se unaprijediti investicijsko okruženje u Republici Hrvatskoj.

 

 

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 23.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj nositelj poticajnih mjera ako ne podnese godišnje pisano izvješće o korištenju poticajnih mjera nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, sukladno odredbama članka 17. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba nositelja poticajnih mjera novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Vlada Republike Hrvatske će donijeti uredbu iz članka 17. stavka 7. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će donijeti uredbu iz članka 21. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 25.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06., 61/11.).

Članak 26.

Carinski poticaji za investicijske projekte iz članka 10. ovoga Zakona prestaju važiti danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 27.

Trgovačka društva i obrti, obveznici poreza na dobit koji koriste poticajne mjere, porezne i carinske povlastice za ulaganje, a koje su ostvarila prema Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 73/00.) i Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06. i 61/11.), zadržavaju pravo korištenja odobrenih poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica, do isteka razdoblja za koje su odobrene.

Članak 28.

Na nositelje poticajnih mjera i podnositelje prijave za korištenje poticajnih mjera, koji nisu koristili poticajne mjere na temelju Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, br. 138/06. i 61/11.), a nalaze se još uvijek u razdoblju realizacije investicijskog projekta, primjenjuju se odredbe o poticajnim mjerama iz ovoga Zakona od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ukoliko nositelj poticajnih mjera podnese pisani zahtjev u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

 


Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. NN 111-2391/2012), objava od 10.10.2012, na snazi od 10.10.2012

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. NN 28-475/2013), objava od 6.3.2013, na snazi od 7.3.2013